4. dio: Konsultativni sastanci sa građanima
Kao novu praksu u Banjaluci, Budimir Balaban, odbornik i predsjednik Skupštine Grada Banjaluka, od decembra 2015. godine organizuje konsultativne sastanke sa građanima. Do sada (juli 2016. godine) organizovana su 4 konsultativna sastanka: dva u decembru 2015. i dva u junu 2016. godine.
Prva dva sastanka su organizovana u decembru 2015. godine u mjesnim zajednicama Verići (seoska MZ) i Borik (gradska MZ). Tema sastanka je bila nacrt gradskog budžeta za 2016 godinu, tačnije prikupljanje sugestija i komentara građana. Na osnovu tih sugestija i komentara je odbornik Budimir Balaban amandmanski djelovao tokom skupštinske rasprave. Kao dodatno pojašnjenje nacrta budžeta, građanima su predstavljeni i podijeljeni već pomenuti namjenski budžeti za građane za Centar za selo i Centar za socijalni rad. Sem predviđene teme, građani su pokrenuli i dodatne teme o kojima se raspravljalo, a koje će biti osnov za naredne sastanke. Vrijedno pominjanja je da se u urbanim i ruralnim mjesnim zajednicama raspravljalo o različitim temama, ali bilo je i zajedničkih. U Boriku su dominirala pitanja vezana za zelenilo i rekreaciju, infrastrukturu, socijalna pitanja i previsoke troškove dvije institucija (definisano je i koje su to institucije). U Verićima su se stanovnici Verića i susjednih mjesnih zajednica dominantno bavili podsticajima u poljoprivredi, ali i ukazivali na konkretne infrastrukturne probleme u njihovom kraju i probleme u radu mjesnih zajednica. Ono što je zajedničko urbanim i ruralnim mjesnim zajednicama je da su se svi složili oko potrebe smanjenja predviđenih sredstava za dvije konkretne institucije i oko potrebe jačanja mjesnih zajednica na teritoriji Banjaluke. Možda najvažnija zajednička osobina je dobra posjećenost oba konsultativna sastanka. Iz ovoga se može zaključiti da nije tačna pretpostavka da građani nisu zainteresovani da raspravljaju o lokalnim temama. Ova pretpostavka je česta i može se čuti pri pravdanju loše posjećenosti javnih rasprava.
U junu 2016. godine organizovana je druga serija konsultativnih sastanaka. Jedan ponovo u mjesnoj zajednici Borik, a drugi u mjesnoj zajednici Potkozarje, koja je susjedna mjesnoj zajednici Verići. Predstavljeni su odgovori na pitanja iz decembra, i ponuđeni prijedlozi za rješavanje nekih od problema koji su konstatovani prošli put. Kao i u prvoj seriji sastanaka, nastavila se rasprava sa novim prijedlozima i razmišljanjima. Oni je polazna tačka za narednu seriju konsultativnih sastanaka, i stvari kojima će se odbornici baviti do narednih sastanaka.
Sada slijedi kratko objašnjenje kako u praksi izgledaju konsultativni sastanci odbornika sa građanima.
Na unaprijed najavljen (i razglašen – usmeno i putem plakata) sastanak, građanina dočekuju članovi organizacionog tima. U predviđeno vrijeme početka, riječ preuzima moderator koji pojašnjava teme sastanka, očekivane ishode i pravila učestvovanja.
Sastanci traju u prosjeku sat i po, ali zavisno od interesovanja građana mogu se i produžiti. Počinju sa izlaganjem odbornika i pozvanih gostiju (direktor Centra za selo, direktorka Centra za socijalni rad ili drugi predstavnici gradske uprave, zavisno od aktuelne teme). Izlaganja su kratka i jasna, jedno izlaganje ne prelazi deset minuta. Praćene su prezentacijama, za koje se insistira da su jasne. Često su obogađene fotografijama, grafikonima, kartama i video-snimcima. Nakon izlaganja se otvara diskusija. Svaki građanin ima na raspolaganju 2-3 minuta za svoju sugestiju, komentar ili pitanje. Redosljed javljanja je jedini kriterijum redosljeda po kojem građani govore. Za vrijeme dok građani govore, moderator njihove riječi formuliše na kartice koja se stavljaju na tablu. Tabla je centralna tačka u toku diskusije. Ona pomaže da diskusija ostane fokusirana. Takođe doprinosi tome da se građani nadovezuju na misli drugih koji su govorili prije njih, i da se te misli (ideje, sugestije, komentari) „izbruse“ iz više prspektiva. Na kraju sastanka, moderator uz pomoć table napravi rezime diskusije i uz pomoć učesnika izvede zaključke.
