Upravljanje razvojnim procesima obuhvata planiranje kao jednu od ključnih faza. Obično se polazi od analiza koje osvjetljavaju trenutno stanje u određenoj oblasti, zatim se definišu ciljevi koje treba ostvariti i prema njima razrađuju intervencije koje vode ostvarenju postavljenih ciljeva. Jasno, tu je i pitanje vremenskog okvira i rasporeda resursa kojih nikad nema toliko da bi se sve potrebne intervencije mogle odmah implementirati. Dobro pripremljen plan daje jasnu sliku o tome šta se želi postići, na koji način je to moguće i omogućava upravljanje resursima. Zbog toga se pristup u planiranju koji sadrži navedene aspekte koristi i na nivou strategija i na nivou projekata i mjera. Rezultati koji se tako mogu postići mogu da budu dobri, naravno, ali nova vremena donose nove izazove.
Planiranje intervencija usmjerenih na mala i srednja preduzeća (MSP) je zahtjevno, zbog toga što je veliki broj faktora koji utiču na funkcionisanje i rezultate MSP. Faktori utiču na MSP, ali i jedni na druge, što dodatno usložnjava planiranje. Još kad se tome doda da se i sami faktori tokom vremena mijenjaju i da se javljaju novi, jasno je da je planiranje izuzetno zahtjevno. Broj faktora koje treba uzeti u obzir i njihovih interakcija je sada veći nego što je ikad bio. I stalno se javljaju novi. I stalno se mijenjaju postojeći. I stalno se dešavaju promjene u interakcijama. Nastaju nove tehnologije, nova tržišta, kupci i potrošači se mijenjaju, kao i radna snaga, a sve je povezano jedno s drugim. I u takvim uslovima treba planirati sljedeće korake koji omogućavaju dalji razvoj MSP.
Zbog promjena u okruženju u kojem djeluju MSP, javlja se potreba da se prilagode i pristupi u planiranju razvojnih procesa koji obuhvataju MSP. Zadržavanjem provjerenih koncepata i razradom i primjenom novih, dobija se metodologija koja omogućava planiranje u uslovima savremenog društva, sa vrlo dinamičmnim promjenama i subjekata i interakcija. Na taj način je tokom 2018. godine, angažovanjem relevantnih subjekata, kreirana nova, standardizovana metodologija za strateško planiranje i upravljanje razvojem MSP u BiH. Metodologija se zasniva na principima koji su i ranije poštovani, kao što su principi adekvatne mjerljivosti ciljeva i programa/politika, princip održivog razvoja, ravnopravnosti polova i nediskriminacije, princip korišćenja javno-privatnog dijaloga kao otvorenog metoda koordinacije i princip transparentnosti. Pored toga, metodologija uvažava karakteristike BiH, pa takođe slijedi principe raspodjele nadležnosti relevantnih za MSP u BiH, kao i princip usklađenosti sa evropskim okvirom za MSP. Posebno važnu inovaciju koju metodologija sadrži predstavlja uključivanje principa sistemske promjene i princip uvažavanja kompleksnosti. Princip sistemske promjene podrazumijeva sistematične i usklađene napore svih aktera da se stalno stvaraju prilike za razvoj MSP, uz istovremeni razvoj institucija i instrumenata podrške razvoju MSP, na konceptu stalnog unapređivanja sistemske konkurentnosti svake teritorijalne jedinice planiranja i BiH u cjelini. Princip uvažavanja kompleksnosti podrazumijeva prilagodljivost metodološkog pristupa promjenjivosti i objektivnoj neizvjesnosti okruženja, kontekstu u kojima se kreiraju nove politike/instrumenti podrške razvoju MSP i prirodi problema koji adresiraju.
Jednostavno, potrebno je usklađeno djelovanje svih uključenih aktera kako bi se raspoloživi resursi na pravi način iskoristili za razvoj MSP. Tada su moguće sinergije djelovanja različitih faktora u razvojnim procesima. Osim toga, postoje situacije u kojima jednostavno nemamo saznanja o tome kako se procesi odvijaju, šta su uzroci i kakve su posljedice. Djelovanjem na uzroke, moguć je uticaj na rezultate. Da bi intervencija djelovala na uzroke, potrebno ih je prvo sagledati. Zbog toga je potrebno primijeniti istraživačke postupke koji osvjetljavaju nove pojave, funkcionisanje novih subjekata i nove interakcije. Kako bi se razvojni procesi kontinuirano odvijali u uslovima stalne promjene okruženja, važni su mehanizmi koji to omogućavaju, a metodologija nudi takve mehanizme u fazi planiranja, čime se stvara osnova i za konstantno unapređenje rada i saradnje u ostalim fazama upravljanja razvojem.
Metodologija je, dakle, kreirana koristeći dobre prakse i iskustva, ali i uvođenjem značajnih unapređenja. Metodologija je kreirana u okviru projekta „SBA u BiH – Evropski Akt o malom biznisu kao okvir strategija i politika za MSP u BiH – SBA u BiH”, podržanog od strane Švedske agencije za međunarodnu saradnju (Sida), putem Ambasade Švedske.
Primjena metodologije predstoji, što će svakako voditi daljim unapređenjima. Okruženje se stalno mijenja, kao i faktori i interakcije, pa je potrebno i stalno unapređenje metodologije. Promjena ne prestaje.