Govoriti o transparentnosti rada javnih preduzeća u BiH, prije svega znači govoriti o radu onih pravnih lica (društava sa ograničenom odgovornošću i akcionarskih društava) koja obavljaju djelatnosti od opšteg interesa i o važnosti dostupnosti informacija o njihovom radu građanima.
Istraživanja pravnog (de iure) i stvarnog (de facto) stanja u pogledu transparentnosti, predstavljena u studiji “Transparentnost i odgovornost javnih preduzeća na području EU i Zapadnog Balkana“, su pokazala da ne možemo nikako biti zadovoljni postignutim nivoom transparentnosti.
Kao ključni razlozi nezadovoljavajućeg stanja u ovom pogledu nameću se:
- nedostaci i/ili nedorečenosti postojećih entitetskih Zakona o javnim preduzećima, kao i u Uredbama koje regulišu transparentnost finansijskih odnosa između jedinica lokalne samouprave (u Federaciji BiH i kantona) i entiteta sa javnim preduzećima;
- prisutan nedostatak volje i svijesti uprava i nadzornih odbora o značaju transparentnosti u radu i,
- odsustvo i/ili nedovoljno vršenje nadzora nad primjenom Zakona o javnim preduzećima od strane resornih ministarstava.
Najvažniji rezultati provedenih istraživanja su prezentovani dostavljanjem studije na brojne adrese relevantnih institucija u oba BiH entiteta, objavljivanjem Studije na veb-stranici i društvenim mrežama Ede, organizovanja okruglog stola i konferencija za novinare.
Stvarna provjera rezultata i prikupljanje povratnih informacija od onih koji „žive“ po navedenim propisima, odvijala se kroz rad sa operativnim timovima na tridesetak radionica (priprema planova, izvještaja, obavljivanje), održanih u 10 partnerskih javnih preduzeća (5 iz Republike Srpske i 5 iz Federacije BiH).
Na osnovu provedenih aktivnosti, pripremljeni su amandmani na postojeće Zakone o javnim preduzećima i Uredbe o transparentnosti finansijskih odnosa, čiji je finalni tekst utvrđen nakon razmatranja na zajedničkoj radnoj grupi. Radna grupa je sastavljena od predstavnika javnih preduzeća, nadležnih ministarstava, opštinske, kantonalne i entitetske vlasti, skupštinskih odbora, te eksperata iz oblasti revizije i hartija od vrijednosti iz Federacije BiH i Republike Srpske. Pripremljeni amandmani su u formi „prednacrta“, zajedno sa Inicijativom za pokretanje postupka izmjena i dopuna postojećih propisa, dostavljeni relevantnim ministarstvima (obrađivačima propisa) u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Šta smo, između ostalog, predložili u potrazi za boljim rješenjima, u cilju podizanja nivoa transparentnosti i odgovornosti javnih preduzeća?
- Obavezu da sva javna preduzeća, u ostavljenom roku, uspostave vlastitu veb-stranicu, kao ključni kanal komunikacije sa javnošću (na to ukazuje i ovaj i neki drugi zakoni),
- Preciziranje „informacija o organizacionoj strukturi, finansijskom poslovanju i obavljanju upravnih poslova u dijelu javnih ovlašćenja“ koje se moraju činiti dostupnim javnosti, uključujući obavezu objavljivanja planova poslovanja i izvještaja o poslovanja na vlastitim veb-stranicama, kao i objavljivanja više podataka o imenovanim licima u organe javnih preduzeća…
- Obavezu zapošljavanja u javnim preduzećima procedurom javnog oglasa/konkursa, uz obavezu entitetskih vlada da posebnim uredbama preciziraju pomenute procedure zapošljavanja u javnim preduzećima,
- Ukidanje prava glavnog/generalnog revizora za imenovanje direktora interne revizije u javnom preduzeću,
- Uspostavljanje interne revizije u obimu koji je adekvatan veličini, poslovanju i stepenu procijenjenog rizika poslovanja u javnim preduzećima,
- Eliminisanje limita iz Uredbi koji su postavljeni previsoko za uslove poslovanja u BiH kojima se gotovo sva javna preduzeća iz BiH oslobađaju od obaveze objavljivanja propisanih informacija.
Već sada, nakon rada sa deset partnerskih javnih preduzeća, možemo reći da ima onih kojima je i postojeće zakonsko rješenje dovoljan osnov da objave svoje planove poslovanja za 2018. god. i izvještaj o poslovanju za 2017. god. na vlastitoj internet stranici. Takvi, svijetli primjeri su „naša“ partnerska javna preduzeća: JP „ŠPD ZDK“, Zavidovići; JP „Zenica“, Zenica; KP „Budućnost“, Laktaši; JP „Vodovod“, Prnjavor; JP „Čistoća“, Cazin; JP „Radio Novi Grad“, Novi Grad i drugi.
Da li će traženje novih i boljih zakonskih rješenja i njihovo usvajanje eliminisati negativan odnos uprava i nadzornih odbora prema ključnom principu „transparentnosti rada“, da li će se promijeniti poimanje značaja transparentnosti rada javnih preduzeća i da li će stepen objavljenih podataka o njihovom radu biti podignut na značajno viši nivo?
Mi vjerujemo da hoće. Takvo uvjerenje nam daje 10 javnih preduzeća sa kojima smo imali priliku i zadovoljstvo da sarađujemo tokom projekta i koji su iskoristili pripremljene Smjernice za izradu godišnjih planova i izvještaja o poslovanju i modele plana i izvještaja i objavili ove dokumente na svojim veb-stranicama. Vjerujemo i nadamo se, da će njihov primjer slijediti i druga javna preduzeća. Vjerovatno će biti i onih koji će se iz raznih razloga oglušiti o sve ovo o čemu pričamo, ali za takve bi trebalo da se pobrinu inspekcije i drugi državni organi. Mi se vodimo čuvenom Andrićevom misli: “Sve su Drine ovog svijeta krive; nikada se one neće moći sve ni potpuno ispraviti; nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo.” To je put ka boljem sutra…