Petom godišnjom konferencijom o podršci razvoju MSP u BiH, o čijim glavnim akcentima možete pročitati ovdje, otvoren je proces prilagođavanja i kreiranja politika i instrumenata podrške izgradnji gipke otpornosti izvozno orijentisanih MSP-a u BiH kao strateškog odgovora na iznenadne vanjske udare.
S druge strane, neophodno je da se izgradnji gipke otpornosti MSP-a u BiH, kao strateškog odgovora na iznenadne vanjske udare, prilagodi i metodologija strateškog planiranja i upravljanja razvojem MSP, čiju smo preliminarnu verziju uradili još 2018. godine zajedno sa našim partnerima iz institucija zaduženih za kreiranje strategija i politika podrške razvoju MSP-a na različitim administrativnim nivoima u Bosni i Hercegovini, i to: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – Sektor za ekonomski razvoj i preduzetništvo; Federalno Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta; Ministarstvo privrede i preduzetništva RS – Resor za razvoj MSP i Odjeljenje za privredni razvoj, kulturu i sport i Odjel za evropske integracije Brčko Distrikta BiH. Ovu metodologiju možete da preuzmete ovdje. Ova metodologija, uz neophodna prilagođavanja „u hodu“ kako bi se osigurala njena usklađenost za normativnim i metodološkim okvirom za strateško planiranje i upravljanje razvojem, koji je usvojen u oba entiteta i Brčko distriktu BiH, predstavlja „skelu“ za pripremu strateškog okvira za razvoj MSP u BiH. Priprema se privodi kraju izradom Strategije razvoja male privrede za period 2022-2027. u Federaciji BiH, a strateški okvir izgleda ovako:
Globalne krize (pandemija COVID-19 i energetska+ekonomska+politička kriza kao posljedica rata u Ukrajini) sa negativnim posljedicama na poslovanje postaju nova realnost i za MSP u BiH. Radi se o udarima koji se ne mogu predvidjeti ni izbjeći, tako da je strateško planiranje podrške razvoju MSP suočeno sa novim izazovima, od kojih kao najvažnije treba izdvojiti sljedeće:
- Kako brzo i efikasno reagovati u situacijama neočekivanih kriza, u kojima zbog više sile MSP moraju privremeno da prestanu sa poslovanjem ili da značajno umanje poslovne aktivnosti;
- Kako doprinijeti izgradnji strateške otpornosti MSP na (ne)očekivane krize.
Prvi izazov upućuje na brzo reagovanje radi saniranja negativnih posljedica krize u kratkom roku, što je prije moguće. Drugi izazov upućuje na proaktivno djelovanje unaprijed, u dugom roku, i ima karakter prevencije.
Na prvi pogled, samo drugi izazov ima strateški karakter, odnosno treba da bude obuhvaćen metodologijom strateškog planiranja. Međutim, time bi se podcijenilo sve glasnije upozorenje o nemogućnosti predviđanja i planiranja svih budućih situacija, i od strane teoretičara i od strane praktičara, i tako ponovo omogućilo dolaženje u krizu bez instrumenata brzog djelovanja. Zato dobro strateško planiranje razvoja MSP treba da ponudi međusobno usklađene odgovore na oba izazova.
Što se tiče strateškog djelovanja, odnosno izgradnje strateške otpornosti MSP na krize, ključno je fokusiranje politika i instrumenata podrške na:
- izgradnju novih poslovnih i stručnih vještina za novu ekonomiju, koju karakterističe sve veći udio znanja u stvaranju dodane vrijednosti; za one koji vode preduzeća to znači i uključivanje znanja i alata za upravljanje u kompleksnim i haotičnim situacijama;
- izgradnju ekosistema za inovativno preduzetništvo, kako za buduća preduzeća (start-ups, spin-offs) tako i za inovacije u postojećim MSP (razvoj novih proizvoda, usluga, procesa i poslovnih modela);
- digitalnu transformaciju MSP-a, ali i institucija koje im pružaju usluge i podršku;
- olakšavanje energetske tranzicije MSP i prelaza na zelenu ekonomiju.
S druge strane, što se tiče kratkoročnog djelovanja u uslovima krize, važno je da institucije podrške imaju pripremljene politike, instrumente i sredstva za brzo dejstvo. Na osnovu iskustava sa reagovanjem na krizu izazvanu virusom Kovid-19, to znači, prije svega:
- raspolaganje određenim fondom finansijskih sredstava za brzo dejstvo (finansijska podrška za MSP koja, zbog krize, moraju da znatno umanje ili privremeno zaustave poslovne aktivnosti);
- pripremljene pojednostavljene, manje zahtjevne procedure za MSP kojima je podrška neophodna;
- korišćenje instrumenata finansiranja kojima se ne povećava dug MSP (grantovi, vlasnički kapital i sl.) i uvođenje fleksibilnosti u otplati kredita, kao i restrukturiranje duga;
- prioritetno fokusiranje podrške na održiva MSP, koja mogu brže da se oporave i da svojim oporavkom pokrenu i druga preduzeća u lancu;
- pružanje podrške za posebno ranjive kategorije MSP;
- ciljanu podršku ponovnom uključivanju izvozno orijentisanih preduzeća u globalne lance vrijednosti, čim se za to steknu uslovi.
Takođe, i za dugoročno i za kratkoročno djelovanje veoma je važno da se unaprijede sistemi praćenja i vrednovanja, kako relevantnosti i djelotvornosti politika i instrumenata podrške, tako i poslovanja MSP-a, njihovog uspjeha i dobrih praksi, jer je djelovanje u uslovima krize uvijek šansa za novo učenje i stvaranje inovativnih politika i praksi.
