U prvom dijelu bloga bavićemo se značajem e-uprave, odnosno upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija u zvaničnoj komunikaciji uprave sa građanima i poslovnom zajednicom, te trenutnim stanjem e-uprave u BiH.
Uvod
Način na koji građani i poslovna zajednica mogu komunicirati sa javnom upravom od izuzetnog je značaja za ostvarivanje njihovih prava, te posljedično, za ostvarivanje funkcije javne uprave kao servisa građana i poslovne zajednice. Jedna od karakteristika javne uprave jeste da je njena djelatnost toliko velika i sveobuhvatna, da ju je uopšte teško definisati sa funkcionalnog odnosno materijalnog aspekta. Teško je uopšte pobrojati sve moguće odnose u koje građani i poslovna zajednica svakodnevno ulaze sa nekim od organa uprave da bi ostvarili svoja prava, pri čemu je rizik od trošenja resursa pri ovim kontaktima, veoma izražen. Uređenje i funkcionisanje javne uprave na principima efikasnosti i efektivnosti, stoga su od izuzetnog značaja. S tim u vezi, a u kontekstu pristupanja BiH Evropskoj uniji, reforma javne uprave se pojavljuje kao jedan od najznačajnijih prioriteta.
Reforma javne uprave predstavlja izuzetno obiman i kompleksan skup politika namijenjenih unapređenju efikasnosti i efektivnosti domaće uprave, te u krajnjem slučaju, boljim uslugama. Kontekst pristupa EU i ovdje je značajan, jer je reforma javne uprave proces koji ima za cilj pripremu domaće uprave za sve izazove koje sa sobom nosi članstvo u EU. Ne ulazeći u cjelinu aktivnosti reforme javne uprave, niti na sve upravne nivoe u BiH, ova serija blogova je fokusirana na benefite koje donosi, ili može donijeti mogućnost elektronske komunikacije u upravnom postupku u Federaciji BiH, a koja je omogućena nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku.
Značaj elektronske komunikacije u upravnom postupku
E-uprava ima ključnu ulogu u transformaciji javne uprave, pružajući niz koristi kako za upravu tako i za građane i poslovnu zajednicu. Jedna od ključnih prednosti elektronske komunikacije jeste efikasnost. Korišćenjem elektronskih medija, uprava može brzo i efikasno razmjenjivati informacije s građanima i poslovnom zajednicom, ali i među različitim institucijama same uprave. To rezultira ubrzanjem administrativnih procesa i smanjenjem vremena potrebnog za donošenje odluka ili rješavanje problema.
Mogućnost korišćenja informaciono-komunikacionih tehnologije (IKT) u upravnom postupku, odnosno mogućnost elektronske dostave i prijema pismena, podnesaka, vođenja spisa u elektronskom obliku, uzimanja ili davanja izjava, izdavanja elektronskih javnih isprava i dr, od izuzetnog je značaja za dobro funkcionisanje uprave i zaštitu i ostvarivanje prava građana i poslovnih subjekata.
Prije svega, ovakva komunikacija omogućava pružanje usluga na brz, jeftin i jednostavan način, odnosno pristup uslugama uprave bez obzira na lokaciju na kojoj se neko nalazi, putem kanala koji im odgovara. Nije teško zaključiti koliku uštedu u vremenu i novcu građanima i poslovnoj zajednici može predstavljati mogućnost da se sa nekim organom uprave, npr. ministarstvom, službeno komunicira elektronski. Građani više nisu ograničeni geografskim položajem ili mobilnošću. Mogu podnositi zahtjeve ili dobijati informacije bez potrebe za fizičkim dolaskom u prostorije uprave. Ovo posebno koristi onima koji žive u udaljenim područjima ili imaju ograničenu mobilnost zbog zdravstvenih ili drugih razloga. Ekonomski aspekt elektronske komunikacije je takođe jedan od bitnih aspekata koji se mora uzeti u obzir kada se posmatraju reformski procesi. Digitalizacija procesa može rezultirati smanjenjem troškova uprave, kao što su troškovi papira, štampanja, poštanskih usluga ili fizičkih prostora. Smanjenje ovih troškova oslobađa resurse koji se mogu usmjeriti na druge prioritete ili unapređenje usluga. Dalje, digitalizacija procesa može povećati produktivnost zaposlenih smanjiti potrebu za ručnim radnjama, čime se osigurava efikasnija upotreba ljudskih resursa. Prednosti korišćenja IKT u komunikaciji uprave i građana i poslovne zajednice ogleda se i u tome što se pojedine usluge, npr. podnošenje podnesaka ili preuzimanje dokumenata u elektronskom obliku, čine dostupnim 24/7, omogućavajući na taj način najbolje moguće korišćenje vremena.
Pored ovakvih, neposredno uočljivih, koristi, elektronska komunikacija omogućava i mnoga dalekosežnija unapređenja i transformaciju javne uprave. Ona pospješuje unutrašnje funkcionisanje uprave na način da omogućava povećanje koordinacije, efektivnosti i efikasnosti u samoj upravi. Elektronska forma zahtjeva, dokumenata i sl, uz korišćenje dostupnih elektronskih alata, omogućava daleko efikasniju i sigurniju obradu, te na kraju, brže donošenje odluka u upravnim postupcima. Pružanje javnih usluga na ovakav način doprinosi povećanju transparentnosti i odgovornosti uprave, smanjenju nivoa diskrecionog odlučivanja i korupcije, te uvećanju participacije korisnika usluga. Transparentnost koju obezbjeđuje elektronska komunikacija čini upravu mnogo više izloženu uvidu stranaka i javnosti u njen rad, neposredno doprinoseći povećanju odgovornosti. Građani mogu pratiti status svojih zahtjeva, pregledati dostupne informacije ili pristupiti javnim dokumentima putem interneta. Odluke donesene u ovakvom miljeu stoga trebaju biti pažljivo odmjerene i obrazložene. Na kraju, elektronska komunikacija smanjuje jaz u dostupnosti informacija između uprave i građana i doprinosi većoj uključenosti građana i boljoj artikulaciji njihovih zahtjeva.
Korišćenje elektronske komunikacije u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini
Stanje u BiH, uključujući FBiH, kada je u pitanju upotrebe IKT u javnom sektoru, daleko je od zadovoljavajućeg. Štaviše, BiH se u mnogim aspektima upotrebe IKT u javnoj sferi nalazi tek na rudimentalnom nivou. (Izuzetak predstavljaju oblasti javnih nabavki i indirektnih poreza i carina, gdje je posljednjih godina ostvaren značajan napredak u digitalizaciji u okviru ovih posebnih upravnih oblasti). Brojni izvještaji domaćih i međunarodnih organizacija (npr. EU izvještaji o napretku BiH dostupni ovdje i izvještaji o monitoringu – Principi javne uprave dostupni ovdje) jasno ukazuju na nedostatak napretka ili nedovoljan napredak u korišćenju IKT u javnom sektoru, uključujući i upravne postupke. Tako, prema Istraživanju razvoja e-uprave Ujedinjenih nacija (United Nations E-Government Survey), BiH zaostaje čak i za zemljama regiona kada je u pitanju razvoj e-uprave, odnosno korišćenje IKT u radu uprave. Prema ovom indeksu za 2022. godinu, BiH za regijom zaostaje prema dva važna podindeksa. Prvo, prema opštem indeksu e-uprave (E-Government Development Index – EGDI), koji mjeri stanje osnovne infrastrukture i obučenosti, odnosno obrazovanosti za korišćenje IKT. Drugo, prema indeksu e-uključenosti (E-Participation Index – EPI), koji mjeri koliko su vlade uspješne u obezbjeđenju širokog dijapazona informacija i mogućnosti: od pružanja osnovnih informacija, preko uključivanja i ohrabrivanja građana da daju svoje impute u dvosmjernoj komunikaciji, te na kraju, do uključivanja građana i poslovne zajednice kao partnera u proces donošenja politika.
Slično ovome, izvještaji Evropske komisije o napretku BiH već godinama ukazuju na spor proces reforme javne uprave, uključujući i digitalizaciju javne uprave. Tako se u izvještaju za 2023. godinu navodi: Nepostojanje infrastrukture za elektronski potpis za građane otežava dalju digitalizaciju. Digitalizacija je napredovala samo u oblasti poreza i carina, iako sporo. Podsticanje uprave orijentisane na korisnike, uključujući i zaokruživanje koherentnog okvira politika za pružanje usluga, omogućilo bi interoperabilnost sistema e-potpisa širom zemlje i olakšalo stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta.
Uprkos znatnim ulaganjima u IKT infrastrukturu u javnom sektoru, vidljivim kroz izvještaje službi za reviziju javnog sektora, vlasti u BiH još uvijek dakle nisu obezbijedile adekvatnu infrastrukturu za transformaciju javnog sektora ka otvorenijoj i inkluzivnijoj službi, niti dovoljno promovišu upotrebu IKT kao sredstva za poboljšanje ukupnog nivoa kvaliteta javnih usluga i učešća građana. Jedan od razloga za ovakvo stanje svakako je i u veoma složenoj ustavno-pravnoj strukturi zemlje, gdje je svaki od upravnih nivoa do sada u ograničenoj mjeri preuzimao samostalne korake ka uspostavljanju e-uprave. Dosadašnje aktivnosti karakteriše nedostatak koordinacije u uspostavljanju e-uprave između različitih nivoa u BiH, različita rješenja na različitim nivoima vlasti, te zajednička karakteristika da postojeća rješenja nisu usklađena sa Uredbom o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije na unutrašnjem tržištu i stavljanju van snage Direktive 1999/93/EZ (eIDAS uredba (EU) br. 910/2014). Usklađivanje domaćeg okvira sa okvirom EU u ovoj oblasti, obaveza je koju je BiH preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
U sljedećem blogu će biti opisane mogućnosti elektronske komunikacije uprave sa građanima i poslovnom zajednicom u FBiH, a koje su omogućene nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku.