U drugom blogu smo pisali o međusobnoj komunikaciji uprave sa građanima i poslovnom zajednicom koje su omogućene izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku i prisutnim izazovima, a u ovom završnom blogu navodimo konkretne primjere elektronske komunikacije uz zaključna razmatranja.
Primjeri promjena
Kao što je navedeno, uspostavljanje e-uprave u BiH tek je na samom početku. Građani i poslovna zajednica još uvijek ne mogu da koriste mnoge benefite koje e-uprava može da pruži iz prostog razloga što uprava, ili bolje rečeno uprave na različitim nivoima u BiH to još uvijek ne omogućavaju. Međutim, iako tek na početku procesa uspostavljanja, pojedini aspekti rada uprave su u određenoj mjeri modernizovani mogućnošću korišćenja IKT, te se koristi za građane i poslovnu zajednicu u pojedinim upravnim oblastima već mogu uočiti. U narednom dijelu su dati primjeri modernizacije postupaka u pojedinim upravnim oblastima, korišćenjem IKT.
Uspostava Portala javnih nabavki
Uspostavom i stalnim razvojem Portala javnih nabavki BiH omogućena je ograničena digitalizacija postupaka javnih nabavki kroz elektronsku komunikaciju ugovornih organa i ponuđača. U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim aktima usvojenim na osnovu ovog zakona, pojedini kritični dokumenti i kritične faza u postupku javne nabavke obavezno se obezbjeđuju/obavljaju putem Portala, omogućavajući na taj način ponuđačima da imaju pristup, u elektronskom obliku, obavještenjima o nabavci, tenderskoj dokumentaciji, pojašnjenjima tenderske dokumentacije, učešću u e-aukcijama, obavještenjima o dodjeli ugovora i sl. Samo dostavljanje ponuda u elektronskom obliku (e-podnošenje), kao i ocjena ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača (e-dodjela) još uvijek nisu omogućeni. Takođe, ugovorni organi još uvijek nisu u obavezi da na Portalu objavljuju elemente zapisnika sa otvaranja i ocjene ponuda iz kojih bi bila vidljiva obrazloženja donesenih odluka. Uspostavljanje Portala svakako je doprinijelo unapređenju e-pristupa javnim nabavkama, a posebno u pravcu lakšeg pristupa za poslovnu zajednicu. Međutim, ovaj sistem je još uvijek nepotpun u smislu da nisu osigurani tzv. e-podnošenje, e-dodjela, potpisivanje ugovora, te drugi elementi potpune elektronizacije javnih nabavki.
Novi kompjuterizovani sistem podnošenja carinskih deklaracija
U BiH je, od avgusta 2022. godine, započela primjena novog provoznog kompjuteriziranog sistema (NCTS). Svi postupci provoza roba carinske deklaracije podnose se isključivo elektronski, u sistem Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), a svaka prijava mora biti ovjerena novim digitalnim kvalifikovanim potpisom. Digitalni kvalifikovani potpis se pribavlja od nadležnog regionalnog centra UIO kao ovjerioca odnosno certifikacionog tijela, po prilično jednostavnoj proceduri. Na ovaj način, svi poslovni subjekti koji su u obavezama koje proističu iz carinskih propisa, te svoje obaveze mogu ispuniti znatno jeftinije i brže, bez čekanja na granici. Štaviše, očekuje se da istekom određenog vremena primjene ovog sistema u BiH, zemlja stekne punopravno članstvo u NCTS konvenciji. Nakon sticanja članstva, privrednici iz BiH će imati olakšane procedure sa puno manjim čekanjima na svim granicama zemalja gdje se roba provozi.
Obavljanje elektronskih usluga identifikacionim dokumentom
Građani BiH mogu da zahtijevaju pojedine javne usluge elektronskim putem korišćenjem lične karte sa tzv. kvalifikovanim potpisom. Da bi se ove usluge mogle koristiti, građani trebaju od Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) pribaviti ličnu kartu koja sadrži kvalifikovanu potvrdu IDDEEA-e kao nadležnog ovjerioca, odnosno pribaviti ličnu kartu sa elektronskim potpisom. Sa ovakvim identifikacionim dokumentom, moguće je elektronskim putem zahtijevati izdavanje potvrda/uvjerenja koja su građanima potrebna, a o kojima IDDEEAA vodi službene evidencije, uključujući i dostavljanje ovih potvda/uvjerenja u elektronskom obliku. Takođe, pojedine radnje kao što su prijava ili odjava prebivališta, boravišta i adrese stanovanja, mogu se kod nadležnih organa pokrenuti elektronskim putem, korišćenjem lične karte sa sigurnim elektronskim potpisom, ovjerenim kvalifikovanom potvrdom.
Zaključna razmatranja
Iako su posljednjih godina na različitim nivoima u BiH učinjeni stidljivi koraci ka uspostavljanju e-uprave, odnosno omogućavanju većeg korišćenja IKT u komunikaciji između uprave i građana i poslovne zajednice, ne može se reći da su rezultati ovih aktivnosti zadovoljavajući. Koncept e-uprave još uvijek nije zaživio u BiH. Pobrojani ograničeni uspjesi u nekim od upravnih oblasti nikako ne utiču na ovakvu ocjenu. Svakako, izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku u FBiH, zajedno sa ranije usvojenim zakonima o elektronskom potpisu u elektronskom dokumentu, predstavljaju veoma značajan korak naprijed ka elektronskoj komunikaciji, ali ovaj korak nije dovoljan sam po sebi da ovakvu komunikaciju obezbijedi u praksi. Elektronsku komunikaciju u FBiH potrebno je predvidjeti i u nizu drugih upravnih oblasti koje imaju posebna procesna pravila, uz samo supsidijarnu primjenu Zakona o upravnom postupku FBiH. Dalje, potrebno je obezbijediti dovoljnu elektronsku infrastrukturu za dovršetak cijelog procesa. Na kraju, potrebno je obezbijediti i adekvatne fizičke i druge kapacitete za elektronsku komunikaciju imajući u vidu da su mnogi od ovih kapaciteta zastarjeli i nedovoljni. Komunikacija i promovisanje elektronske komunikacije prema građanima i poslovnoj zajednici, takođe su od velikog značaja.
Usvajanje i provođenje pobrojanih politika samo su dio ukupnog procesa reforme javne uprave u BiH, te bi i unapređenje elektronske komunikacije sa upravom trebalo da se odvija u okviru ove reforme. Kako se to i navodi u Izvještaju o BiH za 2023. godinu Evropske komisije, potrebno je usvojiti revidirani strateški okvir za reformu javne uprave na svim nivoima u BiH, uz davanje prioriteta aktivnostima na digitalizaciji usluga.