U ovom blogu se pruža odgovor na pitanja koliko, šta i gdje izvozimo, te koja bi mogla biti perspektivna izvozna tržišta za ključne izvozne proizvode u budućem periodu. Takođe, govori se o potrebi daljeg unapređenja konkuretnosti izvozno orijentisanih preduzeća, sa naglaskom na jačanje marketinške funkcije u cilju istraživanja, analize i proširivanja spektra izvoznih tržišta, ali i osvajanja i proizvodnje onih i onakvih proizvoda i izgradnje brendova za kojima postoji tražnja.
Posmatrajući podatke o izvozu namještaja i drugih proizvoda od drveta iz BiH, može se uočiti da je od 2000. pa do početka 2022. godine (sukob u Ukrajini?) njihov izvoz imao trend rasta, a od tada počinje da opada.
Izvoz namještaja i srodnih proizvoda [1] iz BiH u trećem kvartalu 2024. je u odnosu na izvoz u prvom kvartalu 2022. (kada je izvoz ove grupe proizvoda bio najviši), manji za 24%. Slično tome, izvoz drveta i proizvoda od drveta [2] u trećem kvartalu 2024. je u odnosu na izvoz u drugom kvartalu 2022. (kada je izvoz ove grupe proizvoda bio najviši), manji za 33%.
Tokom prva tri kvartala 2024. su se najviše izvozila tapacirana sjedišta sa drvenim okvirima (88,2 miliona USD ili 10%), drvo jele i smreke obrađeno po dužini, debljine veće od 6 mm (74 miliona USD ili 9%), dijelovi sjedišta koji nisu od drveta (69,8 miliona USD ili 8% ), namještaj od drveta (69,1 milion USD ili 8%) itd.
Posmatrajući izvoz namještaja i srodnih proizvoda (grupa proizvoda sa carinskom tarifom 94) iz BiH, uočava se da je najveće izvozno tržište Njemačka, a zatim slijede Hrvatska, Češka, Austrija i Nizozemska. Izvoz u Njemačku bilježi značajan pad (posebno od početka 2002.), dok izvoz u Hrvatsku raste.
Kad je riječ o izvozu drveta i proizvoda od drveta (grupa proizvoda 44), najveća izvozna tržišta su Hrvatska, Njemačka i Italija, a u nešto manjoj mjeri Slovenija i Austrija. (Area Nes – se koristi kao oznaka za grupu zemalja koja nije poznata zemlji koja podnosi izvještaj).
Mapa izvoznih potencijala
Prethodni grafikoni prikazuju vrijednost ostvarenog izvoza po zemljama u proteklom periodu. Međutim, postavlja se pitanje koje zemlje bi mogle biti atraktivne za izvoz u budućem periodu. Odgovor na ovo pitanje nastoji da ponudi model Mape izvoznih potencijala koji je razvio Međunarodni trgovinski centar (International Trade Centre).
Model mape izvoznih potencijala predviđa očekivanu vrijednost trgovine između dvije zemlje uzimajući u obzir uspješnost ponude, potražnju za odabranim proizvodom i relativnu snagu trgovinskog odnosa između zemlje izvoznika i zemlje uvoznika. Model generiše referentnu vrijednost koja se može razumno očekivati s obzirom na karakteristike trgovačkih zemalja i specifičnog proizvoda, na osnovu istorijskih podataka o trgovini i pristupu tržištu projektovanih u budućnost.
Analiza ponude i potražnje zasniva se na tokovima trgovine tokom petogodišnjeg perioda, koristeći ponderisane prosjeke kako bi se ublažio uticaj ekstremnih vrijednosti. Podaci su projektovani u budućnost na osnovu prognoza BDP-a i populacije za šest godina unaprijed, u odnosu na posljednju godinu obuhvaćenu analizom.
Iako model pruža značajne smjernice o izvoznom potencijalu, on ne predstavlja gornju granicu izvozne uspješnosti. Izvoznici mogu premašiti očekivane vrijednosti kroz izvanredne rezultate na nekim tržištima, npr. kroz stvaranje visokokvalitetnih proizvoda sa prepoznatljivim brendom koji se dobro uklapa u preferencije potrošača. Sa druge strane, nerealizovani izvozni potencijal ukazuje na prostor za rast izvoza, ako se mogu prevazići prepreke kao što je to npr. regulativa ili neusklađenost kupaca i prodavaca.
Da pogledamo sada koje zemlje bi mogle biti najatraktivnije u budućem periodu za izvoz ključnih proizvoda:
- tapacirana sjedišta sa drvenim okvirima (tarifni broj 940161),
- drvo jele i smreke obrađeno po dužini, debljine veće od 6 mm (tarifni broj 440712) i
- namještaj od drveta (tarifni broj 940360).
Tržišta sa najvećim potencijalom za izvoz tapaciranih sjedišta sa drvenim okvirima
Tržišta sa najvećim potencijalom za izvoz tapaciranih sjedišta sa drvenim okvirima (tarifni broj 940161) su Njemačka, Austrija i Hrvatska.
Austrija pokazuje najveću apsolutnu razliku između potencijalnog i stvarnog izvoza u vrednosnom smislu, ostavljajući prostor za realizaciju dodatnog izvoza u vrijednosti od 9,1 miliona USD. Poslije Austrije, slijedi SAD sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 7,7 miliona USD, Nizozemska sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 5 miliona USD, Crna Gora sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 4,1 miliona USD itd.
Pri tome, treba imati na umu da je, među prvih 15 posmatranih zemalja, najlakša trgovina sa Crnom Gorom (najdeblja linija na grafikonu), a da je tražnja, tj. projektovana vrijednost uvoza, najveća za SAD (najveći krug na grafikonu).
Tržišta sa najvećim potencijalom za izvoz drveta jele i smreke
Tržišta sa najvećim potencijalom za izvoz drveta jele i smreke obrađeno po dužini, debljine veće od 6 mm (tarifni broj 440712) su Italija, Slovenija i Hrvatska.
Slovenija pokazuje najveću apsolutnu razliku između potencijalnog i stvarnog izvoza, ostavljajući prostor za realizaciju dodatnog izvoza u vrijednosti od 20 miliona USD. Na drugom mjestu se nalazi Austrija sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 15 miliona USD, a zatim slijede Italija sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 14 miliona USD i Njemačka sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 11 miliona USD.
Najlakša trgovina (najdeblja linija na grafikonu) je sa zemljama regiona – Hrvatska, Srbija, Slovenija, a najveću tražnju, tj. projektovanu vrijednost uvoza (najveći krug na grafikonu) ima Kina.
Tržišta sa najvećim potencijalom za izvoz namještaja
Tržišta sa najvećim potencijalom za izvoz namještaja od drveta (tarifni broj 940360) su Njemačka, Austrija i Hrvatska.
Austrija pokazuje najveću apsolutnu razliku između potencijalnog i stvarnog izvoza, ostavljajući prostor za realizaciju dodatnog izvoza u vrijednosti od 6,8 miliona USD. Poslije Austrije, slijedi Nizozemska sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 1,8 miliona USD, Crna Gora i Švajcarska sa nerealizovanim izvoznim potencijalom od 1,7 miliona USD itd.
Najlakša trgovina namještajem (najdeblja linija na grafikonu) je sa Crnom Gorom, a najveću tražnju, tj. projektovanu vrijednost uvoza (najveći krug na grafikonu) ima SAD.
Šta nam sve ovo govori?
Iz prethodnih analiza se može zaključiti da je izvoz drvoprerađivačke industrije BiH dominantno fokusiran na tržište Njemačke koje bilježi smanjenje uvoza. Uvoz namještaja i srodnih proizvoda u Njemačku u trećem kvartalu 2024. je u odnosu na uvoz u prvom kvartalu 2022. (kada je uvoz ove grupe proizvoda bio najviši), manji za 16%. Slično tome, uvoz drveta i proizvoda od drveta u trećem kvartalu 2024. je u odnosu na uvoz u drugom kvartalu 2022. (kada je uvoz ove grupe proizvoda bio najviši), manji za 37%.
Ipak, i u takvim uslovima, neke zemlje iz regiona su uspjele održati relativno stabilan izvoz u Njemačku ili ga čak povećati. Tako npr. Srbija od početka 2020. god. pa do danas kontinuirano povećava izvoz namještaja u Njemačku. Hrvatska ga je u pomenutom periodu uspjela održati na približno istom nivou, dok BiH (i Slovenija) bilježe značajan pad izvoza.
Ovo govori o potrebi daljeg unapređenja konkuretnosti izvozno orijentisanih preduzeća, sa naglaskom na jačanje marketinške funkcije u cilju istraživanja, analize i proširivanja spektra izvoznih tržišta, čime bi se smanjila zavisnost od jednog ili manjeg broja izvoznih tržišta i rizik koji to sa sobom nosi. Na neka izvozna tržišta je već ukazano, što može biti polazna osnova za dalja i detaljnija istraživanja. Pri tome, potreba za širenjem na nova tržišta ne bi trebalo da dovede do toga da preduzeća razmišljaju isključivo o novim tržištima za proizvode koje trenutno proizvode (što govori o tzv. prodajnoj orijentaciji preduzeća), već da razmišljaju “šire” u smislu osvajanja, proizvodnje, lansiranja, promocije i distribucije onih i onakvih proizvoda i izgradnje brendova za kojima postoji tražnja. To je odlika marketinške orijentacije preduzeća kod koje se prodaja javlja kao posljedica takvog pristupa. (O prodajnoj i marketinškoj orijentaciji sam nekada pisao u ovom blogu).
Na ovom izazovnom putu, izvozno orijentisana preduzeća ne bi trebala biti prepuštena sama sebi, već bi ih domaće institucije i organizacije podrške, kao i međunarodnih projekti, trebali podržati.
Fusnote:
[1] Riječ je o grupi prozvoda sa carinskom tarifom 94: Namještaj; nosači madraca; oprema za krevete i slični proizvodi (madraci, jastuci, i slični punjeni proizvodi); svijetiljke i druga rasvjetna tijela, koja nisu spomenuta niti uključena na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene pločice sa imenima ili slično; montažne zgrade.
[2] Riječ je o grupi prozvoda sa carinskom tarifom 44: Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj.