Organizovali smo radionicu o mogućnostima primjene novih koncepcijskih okvira i alata za planiranje podrške održivom razvoju MSP u BiH. Preporuku za izbor okvira i alata dali su učesnici Ljetnje akademije održane početkom jula ove godine u Berlinu (više informacija o tome možete pogledati ovdje), u organizaciji Mesopartnera, sa kojim veoma uspješno sarađujemo već više od deset godina.
Mada smo pripreme obavili pažljivo i obuhvatno, nismo bili sigurnu na kakvu reakciju učesnika ćemo naići, jer se radi o okvirima i alatima koji u znatnoj mjeri mijenjanju trenutno dominantan pristup i prakse, ne samo kod nas, već i globalno. Zato smo se odlučili za postepeni pristup: prvog dana poslije podne krenuli smo sa World/LED kafeom, tako što učesnici u opuštenoj atmosferi i neformalnom razgovoru za stolovima, uz kafu, dijele prvo svoja iskustva u pružanju podrške razvoju MSP, onda prelaze za druge stolove i razmjenjuju viđenja novih izazova sa kojima se MSP suočavaju, a u poslednjem krugu jedni drugima daju preporuke o novim modelima, metodama, alatima i praksama podrške održivom razvoju MSP-a. Na taj način se tridesetak učesnika iz niza različitih organizacija (ministarstava na nivou BiH i entiteta, zavoda za programiranje razvoja i fakulteta, regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, odjeljenja za ekonomski razvoj, međunarodnih projekata i donatorskih organizacija) bolje međusobno upoznalo i mentalno pripremilo za veće izazove koje smo im pripremili za sljedeći dan.
Sljedećeg dana smo otpočeli sa koncepcijskim okvirom koji je bliži razumijevanju i aktuelnoj praksi učesnika: okvirom sistemske konkurentnosti, već djelimično isprobanim i u našoj praksi. Ovaj okvir omogućuje sagledavanje aktuelnog stanja razvoja MSP i odgovarajuće podrške na određenoj teritoriji, uz uzimanje u obzir četiri različita a međusobno povezana nivoa: mikro (tržišno djelovanje preduzeća i njihovih mreža, sa uočavanjem neuspjeha tržišta), mezo (prostor ciljanih politika i instrumenata podrške za MSP i organizacija koje pružaju tu podršku), makro (pregled generičkih politika i instrumenata, kao što su budžetska i poreska politika) i meta nivo, na kojem djeluju „iza scene“ djeluju brojni uticajni socio-kulturni faktori i mentalni modeli.
Koristeći jedan od nekoliko do sada obrađenih domaćih primjera, sa učesnicima smo postepeno otkrivali zašto u sredini koja pruža vjerovatno najveću podršku poslovanju MSP-a ne dolazi do sistemske promjene, a onda zajednički dolazili do jasnih i izvodivih preporuka kako da se raspoložive politike i instrumenti podrške preusmjere na podršku pametnom i inkluzivnom rastu (inovacije, digitalizacija, dekarbonizacija; jačanje preduzetništva mladih i žena i preduzetničkog učenja) i tako dovedu do znatno veće dodane vrijednosti i bolje strukture lokalne ekonomije. Prvi „test“ je dobro prošao: relativno novi okvir je odlično prihvaćen, a učesnici su sa pažnjom i razumijevanjem uočili njegove prednosti i mogućnosti primjene u svojoj praksi.
Neka vrsta nagrade i njima i nama bilo je kratko i efektno predstavljanje programa podrške Švajcarske organizacije za razvoj i saradnju, koja se pruža u području ekonomskog razvoja u BiH i regionu zapadnog Balkana, u vidu niza projekata i instrumenata podrške.
Znali smo da pravi izazov tek dolazi: kako će učesnici prihvatiti još jedan novi okvir, koji temeljno mijenja pristup koji postaje dominantan u domaćoj praksi. Radi se o okviru Cynefin (kanevin), koji omogućuje novo razumijevanje situacija sa kojima se suočavamo i djelovanje u skladu sa karakterom tih situacija. Mi pokušavamo da ovladamo primjenom ovog okvira i novih alata koje donosi sa sobom još od 2015. godine, a naš tim je imao rijetku priliku da o tome razgovara direktno sa njegovim kreatorom, prof. Dejvom Snoudenom (Dave Snowden). Zato smo bili u stanju da i ovdje koristimo vlastita iskustva i domaće primjere, pomažući učesnicima da lakše uoče i „podnesu“ saznanje da najveći dio našeg sadašnjeg djelovanja ne odgovara karakteru situacija u kojima se nalazimo. Naime, u planiranju i pružanju podrške održivom razvoju MSP-a najčešće se nalazimo u kompleksnim situacijama, koje odlikuje nepredvidivost i nemogućnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza unaprijed, prije djelovanja, a skoro uvijek djelujemo sa (pogrešnom) pretpostavkom da unaprijed znamo šta će dovesti do čega, koristeći logički okvir i alate planiranja zasnovane na njemu, kao da se nalazimo u predvidim situacijama u kojima prethodna analiza i znanje eksperata pomažu.
Sa učesnicima smo podijelili svoja saznanja o novom pristupu planiranju i uvođenju promjena, koji se zasniva na vektorskoj teoriji promjene (ova teorija je još u fazi razvoja), orijentaciji na prvu sljedeću pravu stvar (adjacent possible) umjesto prema idealističkom cilju postavljenom u budućnosti, te alatu koji omogućuje dubinske uvide u potencijal promjene u sadašnjoj realnosti (kako stvari stoje i kakvim promjenama su glavni akteri skloniji, gdje se već može uočiti kretanje ka željenoj promjeni). Radi se o alatu SenseMaker, koji služi za kvalitativna istraživanja i zasnovan je na stvarnim narativima (pričama) koje prikupljamo kao odgovor na inicijalno pitanje koje želimo da istražimo. Pritom sami ispitanici, na osnovu prethodno pažljivo kreiranih trijada i dijada, sami tumače svoju priču. Vizuelni pregled višestrukih razmještaja tih priča omogućuje jasno uočavanje dominantnih obrazaca u sadašnjosti, ali i prvih sljedećih pravih stvari koje se mogu učiniti na pravcu željene promjene sa manjim utroškom energije i vremena. Dubinski uvidi o tome šta i kako se može učiniti da bi se uradile takve prave stvari ostvaruju se tako što se otvaraju i analiziraju priče onih koji su takav pomak već napravili.
Uz primjer kompleksne situacije i problema kojim se već neko vrijeme bavimo (kako podržati inovacije i umrežavanje MSP-a, ovdje i sada) predstavili smo i dio rezultata jednog našeg prethodnog SenseMaker istraživanja, koje je pokazalo koliko malo institucije podrške utiču na stvaranje obrazaca saradnje između MSP-a, ali i primjere kada se to desilo, i to iz perspektive samih preduzeća kao ispitanika.
Za kraj učesnici su imali priliku da i sami isprobaju kako SenseMaker radi, tako što su neke od svojih uvida do kojih su došli u toku radionice ukratko opisali i onda smjestili na odgovarajuće mjesto unutar trougla kojim se ispituju mogućnosti korištenja tih uvida nakon radionice.
Mada smo tokom cijele radionice mogli da pratimo visok nivo zainteresovanosti i pažnje svih učesnika, neuobičajen za tako nove stvari koje mijenjaju perspektivu, iskreno smo bili iznenađeni i obradovani aplauzom kojim su spontano nagradili naš trud nakon rečenice koja je označila kraj zajedničkog rada. Taj aplauz, zainteresovanost i reakcije učesnika svjedoče da to nije kraj, već početak zajedničkog, kreativnog stvaranja odgovora na izazove sa kojima se MSP i institucije podrške, ovdje i sada, suočavaju.
Radionica je održana u okviru projekta„Napredna implementacija Akta o malom biznisu BiH2EU – SBA u BiH2EU“ koji implementira Eda – Agencija za razvoj preduzeća u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, a finansira Švedska.